Najčešća pitanja i odgovori

 

1. Kome i na koji način uložiti predstavku na rad suca?

prema odredbi članka 72. točka 6. Zakona o sudovima ispitivanje predstavki građana na rad sudova ukoliko se iste odnose na odugovlačenje sudskog postupka, na ponašanje suca ili drugog djelatnika suda prema stranci u tijeku postupka ili obavljanja drugih službenih radnji u nadležnosti su Ministarstvo pravosuđa, a temeljem članka 29. i 30. istog Zakona, po predstavkama stranaka na rad suda ovlašteni su u okviru poslova sudske uprave postupati predsjednik suda, predsjednik neposredno višeg suda kao više tijelo sudske uprave te predsjednik Vrhovnog suda Republike kao najviše tijelo sudske uprave.

2. Tko je ovlašten pokrenuti stegovni postupak protiv suca i da li je Državno sudbeno vijeće ovlašteno pokretati stegovne postupke protiv sudaca?

prema članku 62. stavak 1. Zakona o Državnom sudbenom vijeću, sudac odgovara za počinjena stegovna djela koja su propisana u stavku 2. istog članka. Sukladno članku 67. stavak 1. Zakona o Državnom sudbenom vijeću ako postoji osnovana sumnja da je sudac počinio stegovno djelo, predsjednik suda ili osoba ovlaštena za obavljanje poslova sudske uprave u sudu u kojem sudac obnaša sudačku dužnost dužna je protiv tog suca pokrenuti stegovni postupak. Stegovni postupak prema stavku 2. istog članka mogu još pokrenuti i ministar nadležan za poslove pravosuđa, predsjednik neposredno višeg suda, predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske i sudačko vijeće. Državno sudbeno vijeće nije ovlašteno pokretati stegovne postupke protiv sudaca s obzirom da je to tijelo koje vodi stegovni postupak protiv sudaca i odlučuje o stegovnoj odgovornosti sudaca sukladno ovlasti iz članka 42. stavak 1. Zakona o Državnom sudbenom vijeću.

 

3. Da li Državno sudbeno vijeće odlučuje o povredi Kodeksa sudačke etike?

Kodeks sudačke etike utvrđuje skup etičkih načela nužnih za uspješno obnašanje sudačke dužnosti. Člankom 14. Kodeksa sudačke etike propisano je da je poštivanje Kodeksa sudačka obveza te da svatko može ukazati na ponašanje suca suprotno odredbama Kodeksa. Ako sudačko vijeće suda u kojem sudac obnaša sudačku dužnost utvrdi da je pritužba osnovana donijeti će odluku kojom se utvrđuje povreda Kodeksa. Prema tome, ako netko smatra da se sudac ponaša suprotno odredbama Kodeksa sudačke etike, ima mogućnost ukazati na ponašanje suca nadležnom sudačkom vijeću koje je dužno odlučiti o osnovanosti pritužbe. Dakle, Državno sudbeno vijeće nije ovlašteno odlučivati o povredi Kodeksa sudačke etike.

4. Tko imenuje predsjednika suda i koji je postupak?

člankom 42. Zakona o Državnom sudbenom vijeću propisane su ovlasti Državnog sudbenog vijeća, a u koje između ostalog spada i imenovanje predsjednika sudova.

Prema članku 81. stavak 1. Zakona o Državnom sudbenom vijeću najkasnije tri mjeseca prije isteka vremena na koje je imenovan predsjednik suda, odnosno najkasnije 30 dana nakon prestanka dužnosti predsjednika suda iz drugih zakonom određenih razloga Vijeće će objaviti oglas o slobodnom mjestu predsjednika suda.

Po proteku roka za podnošenje prijava, pregledava se natječajna dokumentacije te se utvrđuje ispunjavaju li prijavljeni kandidati propisane uvjete i traži se od nadležnih sudačkih vijeća mišljenje o prijavljenim kandidatima i ocjena obnašanja sudačke dužnosti. Mišljenje sudačkog vijeća mora biti obrazloženo za svakog kandidata i sadržavati ocjenu programa rada. Mišljenje o kandidatima za predsjednika suda i njihovim programima rada po proteku roka za podnošenje prijava zatražit će se i od predsjednika neposredno višeg suda, predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske i ministra pravosuđa (članak 83. Zakona o Državnom sudbenom vijeću).

Državno sudbeno vijeće donosi obrazloženu odluku o imenovanju predsjednika suda na temelju prikupljenih mišljenja, razgovora s kandidatima, ocjene njihovih predloženih programa rada i njihovih organizacijskih sposobnosti (članak 84. Zakona o Državnom sudbenom vijeću).

5. Što se događa ukoliko predsjedniku suda prestane mandat, a Državno sudbeno vijeće nije imenovalo predsjednika suda?

prema članku 44. Zakona o Državnom sudbenom vijeću da bi netko bio imenovan predsjednikom suda potrebno je prilikom glasovanja da kandidat dobije većinu glasova svih članova Državnog sudbenog vijeća, te ukoliko nitko od kandidata ne dobije potrebnu većinu glasova postupak objave oglasa i imenovanje predsjednika suda ponavlja se u skladu s člankom 84. stavak 3. istog Zakona, a nakon što Vijeće donese odluku o ponovnoj objavi oglasa. Državno sudbeno vijeće u tom slučaju obavještava Ministarstvo pravosuđa da predsjednik suda nije imenovan, te ministar pravosuđa, u skladu s člankom 34. stavak 1. Zakona o sudovima, uz prethodno mišljenje predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, ovlašćuje suca suda iste vrste i istog stupnja ili suca višeg suda da, za vrijeme koje ne može biti dulje od jedne godine, obavlja poslove sudske uprave, dok predsjednik suda ne bude imenovan.

6. Imunitet sudaca i pokretanje kaznenog postupka protiv suca?

Suci imaju imunitet sukladno Ustavu Republike Hrvatske i Zakonu o sudovima. Sudac ne može biti pozvani na odgovornost za izraženo mišljenje ili glasovanje pri donošenju sudske odluke, osim ako se radi o kršenju zakona od strane suca koje je kazneno djelo.

Sudac ne može u postupku pokrenutom zbog kaznenog djela učinjenog u obavljanju sudačke dužnosti biti pritvoren niti mu može biti određen istražni zatvor bez odobrenja Državnog sudbenog vijeća.

Iznimno, sudac smije biti pritvoren ili mu može biti određen istražni zatvor bez odobrenja Državnog sudbenog vijeća ako je zatečen u činjenju kaznenog djela počinjenog u obavljanju sudačke dužnosti za koje je propisana kazna zatvora u trajanju duljem od pet godina. O tome se izvješćuje predsjednik Državnog sudbenog vijeća.

Za kaznena djela za koja se postupak pokreće po privatnoj tužbi, prijedlogu ili se radi o preuzimanju kaznenog progona od strane oštećenika, kazneni postupak protiv suca ne može se pokrenuti niti voditi bez odobrenja Državnog sudbenog vijeća. Dakle, ukoliko netko smatra da je sudac počinio kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti mora podnijeti kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu a ako nadležno državno odvjetništvo odbaci kaznenu prijavu oštećenik može preuzeti kazneni progon sukladno uputi državnog odvjetnika. U tom slučaju mora Državnom sudbenom vijeću podnijeti zahtjev za davanje odobrenja za pokretanje kaznenog postupka protiv suca, budući je člankom 8. Zakona o sudovima propisano da se kazneni postupak ne može pokrenuti bez odobrenja Državnog sudbenog vijeća. Ako netko smatra da je sudac počinio kazneno djelo koje se progoni po privatnoj tužbi, podnosi tužbu nadležnom sudu te mora Državnom sudbenom vijeću podnijeti zahtjev za davanje odobrenja za pokretanje kaznenog postupka sukladno naprijed navedenom članku 8. Zakona o sudovima.

Ukoliko se dakle, radi o zahtjevu za davanje odobrenja za pokretanje kaznenog postupka protiv suca zbog kaznenog djela koje se progoni po službenoj dužnosti pozivamo stranke da daostave dokaz o odbačaju kaznene prijave te da su preuzeli kazneni progon. Ukoliko je kaznene prijav odbačena i oštećenik preuzeo progon odlučujemo o zahtjevu. Ukoliko po kaznenoj prijavi nije još odlučeno upućujemo stranku da po odluci nadležnoog drž., odvj., ukoliko isto odbaci k., p., može preuzeti progon i tražiti “skidanje imuniteta”.

Sjednice Vijeća na kojima se odlučuje o odobrenju za pritvaranje, određivanje istražnog zatvora ili za pokretanje kaznenog postupka, nisu javne. Na zahtjev suca protiv kojeg se vodi postupak Vijeće može održati javnu sjednicu.

 

 

7. Može li Državno sudbeno vijeće mijenjati odnosno ukidati odluke sudova?

Sukladno članku 6. Zakona o sudovima zabranjen je svaki oblik utjecaja na donošenje sudske odluke, posebno svaki oblik prisile prema sucima, zlouporaba javnih ovlasti i osobnog utjecaja te korištenje medija i javnih istupanja na način suprotan načelima demokratskog društva, a koje ima za svrhu utjecaj na tijek i ishod sudskih postupaka. Odluku suda smije mijenjati i ukidati samo sud u čiju nadležnost spada predmet u postupku propisanom zakonom. Svatko u Republici Hrvatskoj dužan je poštivati pravomoćnu i ovršnu odnosno izvršnu sudsku odluku i njoj se pokoriti. Slijedom navedenog, državno sudbeno vijeće nije ovlašteno mijenjati odnosno ukidati odluke sudova.

8. Tko može pokrenuti postupak za razrješenje predsjednika suda?

Prema članku 85. stavak 4. Zakona o Državnom sudbenom vijeću, Vijeće će predsjednika suda razriješiti dužnosti:

1. kada poslove sudske uprave obavlja protivno propisima,

2. kada ne poduzima mjere iz svojih ovlasti za učinkovit rad suda,

3. kada bez opravdanog razloga ne ostvaruje program rada izložen u postupku imenovanja na dužnost predsjednika suda,

4. kada propuštanjem nadzora, ili neposredno, krši propise o dodjeljivanju predmeta u rad,

5. kada kršenjem propisa ili na drugi način povrijedi načelo neovisnosti suca u suđenju,

6. kada ne podnese zahtjev za pokretanje postupka zbog počinjenoga stegovnog djela u zakonom predviđenim slučajevima odnosno zloupotrebljava svoj položaj ovlaštenog predlagatelja pokretanja stegovnog postupka,

7. kada je svojim ponašanjem ili na drugi način nanio štetu ugledu suda ili sudačkoj dužnosti,

8. kada je privremeno udaljen sa sudačke dužnosti.

Prema članku 85. stavak 5. Zakona o Državnom sudbenom vijeću, prijedlog za razrješenje predsjednika suda može podnijeti predsjednik neposredno višeg suda, predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske i ministar pravosuđa dok prema članku 6. istog članka, predsjednik suda može i sam zatražiti razrješenje od dužnosti predsjednika suda.

Prije donošenja odluke o razrješenju predsjednika suda iz razloga navedenih u članku 85. stavku 4. točkama 1., 2., 3., 4. i 5. Zakona o Državnom sudbenom vijeću, Vijeće će tražiti pisano izjašnjenje predsjednika suda sukladno članku 86. stavak 1. Zakona o Državnom sudbenom vijeću.

Odluka o razrješenju donosi se u pisanom obliku i mora biti obrazložena. Protiv odluke Vijeća o razrješenju predsjednik suda ima pravo pokrenuti upravni spor.

.

eZ publish™ copyright © 1999-2017 eZ systems as